Bjelopavlići: Đeka Savićev i Mikonja Šaranović, oba sa sela Slatine, četovali su oko Turaka danom i noćom; ali jednoga Spužanina su najviše tražili; a tako i on nji. Tako jednu noć na pomrk nađu mu kuću, razvale pokrov i gornji tavan, uljegu kod njega đe spava u kuću. Svijeća je gorjela. Oni uzeše njegovu sablju koja je visila o […]
PRČ ART 20.04.2018
Možda ste čuli a nijeste viđeli, možda ste znali a nijeste vjerovali da je M. Miljanov preveden na srpski iako ga tamošnji kritičari smatraju svojim i ničijim drugim piscem. I Njegoš je (kao najveći srpski pesnik) prepevan (odnosno prepričan) krajem dvadesetih godina dvadesetog vijeka, pa su mu od ’’pesme’’ napravili prozu da bi ga nekako, […]
PRČ ART 07.04.2018
Čevljani udariše na begluk Ljubovića u Ercegovinu, plijeniše stoku i doćeraše preko Fuduža nikšićkije. Bećo Plećević, Nikšić, sa četrdeset Turaka bio je u četu, pa kad opazi Crnogorce, oćaše im udarit. Uskok Crnogorac Tomo Cuca, koji je s Turcima bio i koji je poznava Crnogorce svakojega po imenu, Turcima i kaza. Bećo, kad znade koji […]
PRČ ART 30.03.2018
Bivalo je pojedince ljuđi, ili po cijelo brastvo, koji su tražili boj i kad nijesu imali koga svetit, n'o oće da pokaže svoje junaštvo, e nije grđi od drugoga. Tako je u Bjelopavliće jedno brastvo kćelo da se pobije s Boškovićima, i da im pokažu e nijesu od nji grđi. U to se Bjelopavlići skupe […]
PRČ ART 23.03.2018
“Ja sam se u početku nešto nadao, nego danas vidim da je zasad jugoslovenstvo idealna riječ koja samo praznijem glasom lijepo zveči… Jugosloveni sile svoje ne poznaju, pa i zasluge svoje ne vide. Stoga oni sebe i predaju slijepo u bezuslovno ropstvo tuđinu. Ovo je vječna muka za one koji su njihovi i za one […]
PRČ ART 18.03.2018
Turčin neki iz Stare Srbije, iz varoši Gilana blizu Kosova, ima je sina i kćer. Sin je dorasta za nizame carske, i došli su da sa vode ka i druge. Majka i otac, nemajući do njega, da se pomame od žalosti. Đevojka je tješila roditelje govoreći: »Ne bojte se, neću ja vas ostavit bez sina!« Oni su […]
PRČ ART 09.03.2018
Nije još utvrđeno, iako to nema poseban estetski značaj, ko je mogla biti žena koja je inspirisala Njegoša da napiše najljepšu pjesmu svoga jezika. Da li je to ona đevojka iz plemićke palate i porodice Mazarović dok je on boravio u Perastu u susjednoj palati Balovića, teško je odgovoriti. Ovu pjesmu Njegoš je pokazao i […]
PRČ ART 04.03.2018
Milovan Janičin Vujošević, iz Brskuta, reka je: »Ja sam, tako mi duše, svakoga čoeka moga na mejdan dobit!« Pitali su ga: »Kako, striko Milovane?« Milovan: »Lasno, duše mi! On se naijedi, pa me psuje, skačući i drkteći od ijeda! Ja ne govorim ništa. Kad sjutradan, on ka kvasan, stidi se i kaje od svojije riječi! Eto, ja […]
PRČ ART 02.03.2018
Crnogorska pjesma nad pjesmama! Milorad Medaković, Njegošev sekretar i ađutant, boravio je na Cetinju od 1844. do 1848. Bili su i lični prijatelji, samo što je sekretar bio desetak godina mlađi od vladike crnogorskog. Po Medakoviću, Njegoš je radi zdravlja sišao u Boku „da se kupa i nastani u Perastu“. U knjizi ’’P. P. Njegoš […]
PRČ ART 25.02.2018
Nikola Vujadinović s Momča, idući na boj na vr Doljana, kod sela Kosora naša je pri putu dvoje đece đe se zagovaraju u jednu pržinu. Po njinome izgledu vidio je da su islabila, i sjetio se da je to od gladi. Metnuo je ruku u špag da im da pečenicu mesa koju je nosio. Uto je promislio: a-da […]
PRČ ART 16.02.2018
Miodrag Šćepanović ponovo u Gran Paleu. Na prestižnoj likovnoj izložbi pod naslovom ”Salon francuskih umjetnika” poznati crnogorski vajar iz Kolašina, međunarodne reputacije, biće predstavljen sa tri skulpture u najčuvenijoj francuskoj likovnoj galeriji Grand Palais u Parizu. U ovoj palati umjestnosti duže od jednog vijeka izlagali su najpoznatiji umjetnici, slikari i vajari, koji su oblježili svjetsku umjetnost dvadesetog vijeka; Pikaso, Sezan, […]
PRČ ART 13.02.2018
Jovica Šutanov iz Pješivaca bio je dobar čoek. Svaki se moga na njegovu riječ oslonit. No mu se jednom dogodi slabo. Mirko Tokov Bjelopavlić preko njegove riječi ubi Turčina iz nikšićkoga grada. Jovica, nenaučen da mu se čast i riječ gazi, ubi Mirka i sve svoje razuri. I svojta uteče u Nikšić. Poslije ga je sud crnogorski vratio, […]
PRČ ART 09.02.2018
Radu Vukašinovu, Piperu sa sela Blizne posjekoše oca dvojica: Šćepan Jankov i Dmitar Jankov, oba iz Kuča sa sela Liješti. I ka pakosni zlikovci, ponesoše mu glavu skadarskome veziru, da prime bakšiš. Poslije nekoliko vremena pobiše se Kuči i Piperi s Turcima. Puška turska ubi Šćepana Jankova; Turci juriše da ga posijeku, no Rade Vukašinov iskoči i ugrabi […]
PRČ ART 02.02.2018
Arbanas neće ljeba da ije u onoga kome misli zlo učinjet. Ako je u krvnika ljeba io, dužnost mu je da mu zlo ne smije učinjet, jer misli da ga bi pravda kastigala i bi mu se u sve njegovo svrnulo i okrenulo naopako. Ujko Gilin, Klimenta iz sela Selce, bio je četnik i mlogo štete […]
PRČ ART 28.01.2018
Jedna Arbanaška udovica, ženila sina jedinca. Svatovi dovedoše nevjestu. Pošto se večeralo, počelo se pjevat i igrat. Mladoženja ojde da pregleda konje svatovske, dolje u lubu. Konj ga udari nogom u čelo, i on pade mrtav. Majka ga nađe mrtva. Metnu ga u jasle i pokri sijenom da ga drugi ne nađu i ne kažu, […]
PRČ ART 19.01.2018
Narodni heroj Čedomir Ljubo Čupić, i njegov čuveni osmijeh Slobodi, konačno će u Nikšiću dobiti spomenik, koji će biti završen do 13. jula. Na skulpturi Čupiću, još od prošle godine, radi naš poznati vajar Zlatko Glamočak u ateljeu u Parizu. U aprilu ove godine skulptura će biti finalizirana u bronzi, u nekoj od poznatih livaonica […]
PRČ ART 13.01.2018
Nečesov Paša od Peći doša je preko Arbanije na Korita Ocka i krenuo u Kuče. Na Korita kod njega su bili glavari kučki i arbanaški, i paša je pita: »Čija je žena najljepša u ovu okolinu?« Oni su mu odgovorili: »Najljepša je žena tvoga pobratima, Marka Đenova.« Marko je bio iz Zatrijepča, pobratim istoga paše. Govori se da […]
PRČ ART 12.01.2018
Mulj Čoko, Turčin iz Plava, iša je u planinu, u Bogićevicu, četiri sata od Dečana. Ima je dvije žene, jednu dobru a jednu rđavu. Rđava je bila doma, u Plav, a dobra u planinu. On je krenuo da ide iz Plava u planinu. Kad je doša na Savino Kamenje, dva sata od Dečana, tu je […]
PRČ ART 06.01.2018
* ”Krik” ili ”Očaj” Edvarda Munka, je jedna od dvije najpoznatije slike u likovnoj umjetnosti svijeta. Jedna je
PRČ ART 23.12.2017
Bob Givens – Grand Old Man Of Animation U stotoj godini okončao je vijek Bob Given jedan ad najvećih animatora dvadesetog vijeka. S Duškom Dugouškom animirao je svijet. Pokrenuo je sve čega se dotakao; bio je svemoćan u animaciji. Crtao je za Disney, Warner Bros i Hanna-Barbera. Desetine generacije nijesu imale sna bez Big Bunny-a […]
PRČ ART 19.12.2017
Marko Miljanov spada u najneobrazovanije pisce koji su ikada pisali književna djela. Njegova Stefa, supruga, ga je naučila pismenosti na početku šeste decenije njegovog života a napisao je djelo koje spada u sam vrh svjetske humanističke literature. Svojim porukama iz ”Primjera čojstva i junaštva”
PRČ ART 13.12.2017
Kad je turska vojska na Kuče krenula, neću nabrajat Srbe koji su mito iz Turaka primili i s Turcima na Kuče vojevali; za izdajnike je neđe drugo rečeno, a ođen da rečem za neizdajnike. Turska je vojska došla u Zetu, kod kuća Begovića. Vezir skadarski sjedio je na prozor od kule, a vojska napolje, oko […]
PRČ ART 13.12.2017
Dio ekipe crnogorskog filma ’’Desant na Prčevo’’, nagrađenog u Njujorku na Festivalu Nezavisnog filma 2009. (producent i scenarist Mihailo Radojičić, režija Draško Đurović) na poziv Roberta De Nira, na premijeri njegovog filma ’’Everybody's Fine’’ u Njujorku. Tada smo ga pripremili za Crnu Goru. Uručena mu je Crnogorska zastava i po boca ’’Vranca’’ i ’’Krune’’da zna danas đe dolazi. Pita’te ga pa ćete viđet […]
PRČ ART 20.10.2017
Dali smo spremni da se suočimo s Zlatkom Glamočakom(?), logično je pitanje nakon njegove izložbe u Modernoj galeriju u Podgorici, ovog mjeseca, ove godine. Glamočak se već jednom izrazio, na svoj način, na istu temu, u istom mjestu (Umjetnički paviljon 15.02.2000. 19h!). Ona izložba je bila ubitačna. Ova dotuca našu savjest i savjest novim izražajnim […]
PRČ ART 15.09.2017
Njegoš je najviđenija ličnost svoga vremena među pjesnicima i državnicima. Evropa do njega nije imala stasitijeg vladara i glasovitijeg pjesnika na vlasti. Njegoš je oličenje ideala Platonove ’’Države’’; Mudrac na čelu! Njegoš je govorio šest jezika a prevodio sa četiri. Đe god bi odsjeo, čekali su ga. Đe gođ bi pošao, pratili su ga… Od Napulja i Rima do Beča […]
PRČ ART 10.09.2017