EXPERTI PALI IZ AVIONA?

Eksperti, u svakoj oblasti, su stručnjaci koji znaju da riješe teške i zamršene probleme koje nijesu znali oni umjesto kojih su pozvani u pomoć. Prvi put sam shvatio šta znači ekspert i ekspertiza u konkretnom smislu? Bilo je to na početku studija u Beogradu. Neki poznati mostograditelj je govorio na radiju o sudbini mosta na Savi, koji od autobuske stanice vodi na Novi Beograd. Trebalo ga je, po svim procjenama o sigurnosti, srušiti, zbog saobraćajne opterećenosti i starosti. Uz to, bio je jedan od prvih mostova na rijeci. Na svoj način, sa tim gornjim gvozdenim lukom, i simbol grada preko koga se stizalo iz pravca Vojvodine. Beograđani su ustali da ga brane i uzburkali javnosti da most ostane. Mostograditelj (sa radija), iako ga nije gradio, bio je i emotivno naklonjen mostu kao i svi pravi neimari. Andrićevski je govorio o značenju i značaju mosta bez obzira što je u odnosu, na nove grandiozne savske mostove, ličio na ćupriju. Međutim dio stručne javnosti je rušio i branitelja, ma koliko se trudio da ubijedi javnost kako je bilo teško doseći drugu obalu na tom močvarnom zemljištu. I kad su svi mislili da je sve palo u vodu, te da će i most tako završiti, pozvani su eksperti svih profila za takve građevine. Ekspertski su sve proračunali. Koliko će se stručnih ljudi angažovati, koliko vremena potrošiti, kako i koliko će se demontirati, koliko će privredu koštati obustava saobraćaja preko mosta i rječnog ispod njega. Cijena je ispostavljena i za rušenje i transport djelova. Kad su sve sabrali i oduzeli, oduzele su im se noge. Popravak i oporavak su bili najeftiniji. A cijena rušenja bila je mnogo veća od cijene podizanja novog mosta, koji tu mora biti. Tako je most ostao na svom mjestu a lakoća rušenja je pala u vodu. Most je srušio rušitelje.

Uoči 15-og dana vladanja ekspertske Vlade Crne Gore, srušen je, za svaku zemlju savremenog svijeta, najvažniji crnogorski most sa svijetom. Crnogorski avio prevoznik Montenegro airlines, bez ijednog kiksa na nebu, spušten je na zemlju đe su propusti napravljeni. Više od dvije decenije uzlijetao je u svim pravcima iz zemlje porijekla, a ovog puta sletio je u jednom pravcu… Nijesu za to krivi ovi koji su ga prizemljili već oni koji su ga vinuli u nebo i bili vinovnci mnogih propusta zbog kojih je aterirao, prvi i jedini crnogorski orao, avio prevoznik. Orao, logo kompanije, po priznanju dizajnera spada u red najboljih stilizacija nacionalnog simbola. I taj simbol je značio. Kompanija je u prosjeku, prevozila godišnje čitavu Crnu Goru tur-retur. Ovih dana je spala na zemlju koja kompanijom nije gazdovala primjereno nebeskom ugledu. Kapitalni eksperti nove Vlade su rekli; dosta! Nije im palo na pamet da gasiti dužnike a državi povećavati dugove je ispod nivoa svake stručnosti.

Nikome ne trebaju eksperti koji će pasti iz prve ekspertize. Trebaju oni koji znaju kako se iz krize stiže na drugu obalu. Ne ulazi se u istoriju padom naglavačke iz svog aviona, jer nijedan Montenegrov avion nije imao greške u letu a kamoli udesa; a to su visoke reference za svakog avio prevoznika. Stoga, ne činite mu vi udes. Pozovite svjetske eksperte! Uostalom, već vas opominju. Ne stidite se, nije sramota ne znati, sramota je to ukrivati. Niko vam zamjeriti niće ako se predomislite. Naprotiv, imaćete povjerenje i od onih koji od starta u vas sumnjaju… Učinite nesumnjivo dobro! Spasite nacionalnu kompaniju koju vi nijeste doveli u takvo stanje i učinite sve što je u vašoj moći i strpljenju, da je izvedete iz njega. A da li znate, uostalom pitajte izvanredne crnogorske pilote? Najteže je prizemniti letilicu a uzletjeti je mnogo lakše. Ovaj vaš potez naprečac, opominje da ćete tako lako zaustaviti i autoput, i prvu brzu cestu PG-DG ili Katunsku magistralu CT-NK, koju je još Napoleon prepoznao kao veoma važnu saobraćajnicu za Crnu Goru.

P.S. I neka mi ne bude zamjereno! Napisao sam ovaj apel sa suzom u oku, kao što su mnogi crnogorski građani suznih očiju, primili vijest o kapitalnom rušenju Montenegro airlines-a, najvećeg nacionalnog mosta sa svijetom. Učinite sve, da uz vaše vladanje, ne živimo mimo svijet.

                                                                                                                    Mihailo Radojičić