Ko na Prču ak' i malo stoji više vidi no onaj pod Prčom!

NJEGOŠ

Njegoš je najviđenija ličnost svoga vremena među pjesnicima i državnicima. Evropa do njega nije imala stasitijeg vladara i glasovitijeg pjesnika na vlasti. Njegoš je oličenje ideala Platonove ’’Države’’; Mudrac na čelu! Njegoš je Govorio šest jezika a prevodio sa četiri. Đe god bi odsjeo, čekali su ga. Đe gođ bi pošao, pratili su ga… Od Napulja i Rima do Beča i Sankt-Peterburga. Bio je najznamenitiji reprezent male suverene države, koju je svijet tražio na mapi, kao Zadnju Poštu Slobode na porobljenom Balkanu. Danas bi rekli; bio je zvijezda evropskog neba i ako nije bilo ni Javnog servisa, ni Pobjede, ni Vijesti, ni Dana današnjega.

Njegovo djelo, osobiti stas i ubojiti glas, bili su jedina i najača glasila, koja su Crnu Goru i Njegoša promovisali u tom svijetu i vijeku. Čovjek mimo druge!  ’’Vladar među pjesnicima i pjesnik među vladarima.’’

b_160813019

”Idući od Livorna, svratili smo te gledali čuveni pizanski toranj. Ona je nakrivo ozdan, nakrivo i stoji. Sa vrha tog visokog tornja olovo na koncu (visak) spušteno padne na zemlju tinaest stopa daleko od temelja; toliko je krivo izveden. Strahota je ispod njega stati i gore pogledati: misliš: povodi se i hoće da padne na te. Pa opet ono kroz toliko vekova traje: nigde nije napuklo. Nisu mu ništa škodili toliki zemljotresi, ni sedam velikih zvona što na njemu stoje i svaki dan zvone. Majstor koji ga je zidao navalice ga je tako nakrivo načinio. U tome je hteo da pokaže svoju veštinu; i pokazao je. Da mu spomenemo ime: zove se Bonini (Bonanno Pisano 1150-1200, sculptor i arhitekta). Sedam stotina godina prošlo je i još se o njemu govori (danas, blizu devet stotina g.). ‘Ovo njegovo krivo djelo – reče Vladika, šaleći se – proslavilo ga; da je nešto pravo učinio, odavno bi ga rod čovečanski zaboravio.”

U Firenci, maja, 1851.    ”Pisma iz Italije”                                                  Ljuba Nenadović

Prch.me