NJEGOŠ

Njegoš je najviđenija ličnost svoga vremena među pjesnicima i državnicima. Evropa do njega nije imala stasitijeg vladara i glasovitijeg pjesnika na vlasti. Njegoš je oličenje ideala Platonove ’’Države’’; Mudrac na čelu! Njegoš je Govorio šest jezika a prevodio sa četiri. Đe god bi odsjeo, čekali su ga. Đe gođ bi pošao, pratili su ga… Od Napulja i Rima do Beča i Sankt-Peterburga. Bio je najznamenitiji reprezent male suverene države, koju je svijet tražio na mapi, kao Zadnju Poštu Slobode na porobljenom Balkanu. Danas bi rekli; bio je zvijezda evropskog neba i ako nije bilo ni Javnog servisa, ni Pobjede, ni Vijesti, ni Dana današnjega.

Njegovo djelo, osobiti stas i ubojiti glas, bili su jedina i najača glasila, koja su Crnu Goru i Njegoša promovisali u tom svijetu i vijeku. Čovjek mimo druge!  ’’Vladar među pjesnicima i pjesnik među vladarima.’’

”Mi obično svuda kolima idemo. Gde ima što da se vidi, tu izađemo iz kola i gledamo. Vladika ne može mnogo da ide peške. Kad sedimo u kolima, odmaramo se od hodanja po galerijama i crkvama. Svraćali smo u hramove Jupitera, Fortune i Minerve, koje su stari Rimljani svojim bogovima, pre dve hiljade godina zidali…Gledali smo ostatke starih kupatila. Rimski imperatori podizali su za prosti narod kupatila usred Rima. U tome su tražili popularnost; trebalo im je da se dopadnu narodu…Javnih kupatila u Rimu bilo je mnogo, i vrlo su velika i prostrana; najznatnija su: Agripino, Trojanovo, Titovo, Karakalino. Ovo poslednje tako je veliko  da se u njemu moglo hiljadu i šest stotina ljudi smjestiti i u jedno isto vreme kupati. Današnji Rimljani nemaju nijedno takvo kupatilo; kupaju se u Tibru, gde koji stigne; ili bolje reći nikako se ne kupaju. Čistoća nije osobito svojstvo Talijana. Da nije Uskrsa i Božića oni se ne bi videli od prljavštine; uoči ta dva praznika oni se šišaju, miju, kupaju, tresu ponjave, kreče i peru sebe… Osim državnih galerija ima u Rimu još mnogo privatnih zbirki u kojima se može videti po hiljadu slika od slavnih slikara. I tamo smo bili. Ko bi mogao proći kroz Rim da ne vidi prekrasne palate kao što su: Korzini, Altijeri, Franezi, Spada, Dorija, Borgezi i slike u njima. Na kojoj god crkvi ili palati otvoriš vrata, nađeš slikarske ili vajrske radove, takve da im se moraš diviti… Vladika pravo ima kad kaže da će Rim i njegove okoline trajati još hiljade godina i hiljade putnika će ih opisivati. Ja ću samo o Vladici da pišem. O njegovom putovanju po Italiji niko drugi neće pisati. Njegovo trajanje na zemlji kratko je.”

”Pisma iz Italije”  Rim, aprila 1851.                                                             Ljuba Nenadović

Prch.me